Organizacijska komunikacija je područje istraživanja koje postoji još od 1950-ih. Riječ je o formalnim i neformalnim komunikacijama unutar i izvan organizacije. Prema autorima "Organizacijske komunikacije: perspektive i trendovi", organizacijska komunikacija može biti povezana s organizacijskom djelotvornošću i obuhvaća elemente kao što su jasnoća, kohezija i organizacijska kultura.
Jasnoća
Tvrtke koje razumiju vrijednost organizacijske komunikacije znaju da je jasnoća važna u formalnim komunikacijama. Mnoge takve organizacije zapošljavaju stručnjake za odnose s javnošću, marketinške menadžere ili direktore i trenere kako bi prenijele precizne poruke željenoj publici. U vrijeme sukoba ili krize te poruke postaju još kritičnije. Stručnjak za medije ili za odnose s javnošću možda će morati braniti glavnog izvršnog direktora koji čini neosjetljivu primjedbu ili zaposlenika na početnoj razini čije radnje izazivaju javnu kontrolu tvrtke. Svaka organizacija koja pruža proizvod ili uslugu treba razmotriti jesu li poruke koje iznose interno ili eksterno primljene na način koji je namijenjen.
Dosljednost
Organizacije koje žele uspostaviti postojeće i dolazne zaposlenike za dugoročni uspjeh trebaju osigurati dosljednost svih komunikacijskih kanala.U intervjuu s Lora Bentley, Brett Curran, potpredsjednik za upravljanje, rizik i usklađenost s tvrtkom Axentis, istaknuo je da je ključno za tvrtke da koriste dosljedan jezik i da informacije ažuriraju, organiziraju i budu dostupne zaposlenicima u središnjem spremištu. Organizacije koje vjeruju u ovaj pristup često će imati priručnike za obuku na internetu ili u tiskanom obliku zajedno sa seksualnim uznemiravanjem i drugim oblicima obuke koji dostavljaju uniformirane poruke svim zaposlenicima.
Kohezija
Kohezija i visok moral zaposlenika trebali bi biti cilj svake organizacije. U članku Forbsa, Bob Nelson, autor knjige "1001 načina nagrađivanja zaposlenika", proveo je anketu o 2.400 zaposlenika u 34 tvrtke koja je pokazala da većina radnika želi komunikaciju, autonomiju i uključenost unutar svojih organizacija. S obzirom na to, organizacije trebaju obratiti posebnu pozornost na to kako komunikacija teče od višeg rukovodstva prema zaposlenicima niže razine i obratno. Dostignuća zaposlenika treba prepoznati i slaviti kako bi pomogli u stvaranju zajedničkih vrijednosti. Zahtjev za sudjelovanjem zaposlenika u donošenju odluka gradi lojalnost i predanost te poboljšava ukupnu komunikacijsku klimu, kaže profesor Bruce Berger.
Kultura
Voditelji organizacija imaju sposobnost odrediti i stvoriti vrstu kulture koju žele unutar svojih organizacija. Vođe mogu usmeno ili tekstualno artikulirati žele li zabavnu, sofisticiranu ili povremenu okolinu. Kada se utvrdi korporativna kultura, lideri će tu viziju podijeliti sa svojim podređenima kako bi oglašavanje, marketinški materijali i dokumenti o obuci odražavali vrstu kulture koju su zamislili. Ponekad rukovoditelji koji nisu na dodiru uče o negativnim kulturama koje se pojavljuju kroz ankete o zadovoljstvu zaposlenika ili druge mehanizme povratne informacije. Ti rukovoditelji tada mogu koristiti internu komunikaciju kako bi odredili smjer za novu vrstu korporativne kulture koja će poboljšati moral i povećati produktivnost. Profesor Bruce Berger napominje da poticanje razmjene prijedloga i ideja gradi povjerenje i poboljšava angažman zaposlenika.
