Potrebna stopa povrata je minimum koji projekt ili investicija mora zaraditi prije nego što uprava društva odobri potrebna sredstva ili obnovi sredstva za postojeći projekt. To je stopa bez rizika plus beta puta tržišna premija. Beta mjeri osjetljivost sigurnosti na tržišnu volatilnost. Tržišna premija je tržišni povrat minus bezrizična stopa, koja je obično tromjesečna stopa trezorskih zapisa. Čimbenici koji utječu na traženu stopu uključuju kamatne stope, rizik, tržišne prinose i cjelokupno gospodarstvo.
Kamatne stope
Promjene u kratkoročnim kamatnim stopama, obično zbog akcije američke Federalne rezerve, dovode do promjena u drugim kratkoročnim i dugoročnim cijenama, uključujući stope trezorskih zapisa u SAD-u. Time se mijenja osnovna stopa bez rizika, a time i potrebna stopa povrata. Na primjer, ako FED učvrsti monetarnu politiku povećavajući kratkoročne stope, bezrizične američke rizične stope će rasti, čime će se povećati tražena stopa povrata. Nasuprot tome, kad Fed smanjuje stope, potrebna je stopa povrata.
Rizik
Na stope prinosa mogu utjecati čimbenici rizika izvan kontrole uprave. Prema profesoru Sveučilišta New York Aswathu Damodaranu, ti rizici uključuju poslovni rizik, projektni rizik i tržišni rizik. Poslovni rizik odnosi se na konkurentske pritiske, rizik industrije i međunarodni rizik. Industrijski rizik uključuje promjenjivo regulatorno okruženje, razvijajuće tehnologije i rizik rasta cijena sirovina. Međunarodni rizik podrazumijeva političku nestabilnost i valutna kolebanja. Rizik likvidnosti znači da se tvrtka može suočiti s ozbiljnim financijskim poteškoćama i ostat će bez gotovine. Potrebna stopa povrata veća je kada su rizici visoki, a niži kada su rizici niski.
Povratak na tržište
Promjene tržišnih povrata utječu na potrebnu stopu povrata. Tržišni prinosi ovise o nekoliko čimbenika, kao što su korporativni profiti, kamatne stope, geopolitički događaji i prirodne katastrofe. Primjerice, građanski nemiri u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku krajem 2010. i početkom 2011. utjecali su na prinose na globalnom tržištu. Japanski potres 2011. godine utjecao je na japanske burze, kao i na tržišta u Kini, Europi i Sjedinjenim Državama. Financijska kriza iz 2008. prvi je pogodila Sjedinjene Države, no tržišta su ubrzo osjetila taj utjecaj.
Ekonomija
Gospodarstvo utječe na potrebnu stopu povrata. Korporativni profiti padaju u recesiji i rastu kada se gospodarski rast pojavi. Tržišta rastu i padaju s korporativnom dobiti, što utječe na tržišnu premijsku komponentu tražene stope. Ekonomska nesigurnost povećava volatilnost vrijednosnih papira, što utječe na beta komponentu. Globalizacija znači da promjene u ekonomskim uvjetima jedne zemlje mogu utjecati na tvrtke u više zemalja, a time i na potrebnu stopu povrata za tvrtke koje posluju u tim zemljama.
