Prihod se smatra nominalnim računom. Kao grubu mjeru u računovodstvu, stvarni računi su računi iskazani u bilanci, kao što su imovina i obveze, dok su nominalni računi računi iskazani u računu dobiti i gubitka, kao što su prihodi i rashodi. Razlika između stvarnog i nominalnog računa u računovodstvu je oblik i funkcija, za razliku od njihove istinitosti. Nominalni prihodi također se mogu koristiti za opisivanje prihoda koji su samo po imenu i koji ne odražavaju stvarne financijske okolnosti.
Nominalni računi
Realni računi iskazuju se u bilanci, dok se nominalni računi iskazuju u računu dobiti i gubitka; ovo je najjednostavniji način razlikovanja stvarnih i nominalnih računa. Realni računi su računi koji izvještavaju o vrijednosti ekonomskih resursa i obveza u jednom trenutku, dok se nominalni računi koriste za bilježenje incidenata određene pojave u određenom vremenskom razdoblju. Stvarni računi se mogu mijenjati, ali to činiti u nepravilnim intervalima, dok se nominalni računi brišu na kraju svakog razdoblja i njihove vrijednosti se pretvaraju u stvarne račune.
Prihodi kao nominalni račun
Prihod je nominalni račun. Tako se računa kao da ispunjava sve potrebne kriterije. Prvo, prati pojavljivanje iznosa zarađenih završetkom gospodarskih transakcija između poduzeća i njegovih klijenata. Drugo, briše se na kraju obračunskog mjeseca ili drugog vremenskog razdoblja tako da se račun može ponovno koristiti za razdoblje koje dolazi.
Nominalni prihod
Nominalni prihod može se odnositi i na podatke o prihodima koji su lažni ili obmanjujući zbog toga što su istiniti samo po nazivu. Primjerice, prihod od 1.000 dolara zarađen tijekom mjeseca vrijedi samo u nominalnom smislu ako je stopa inflacije za to razdoblje iznosila 10 posto. Nominalna vrijednost prihoda ostala je nepromijenjena, ali je njezina stvarna vrijednost ili stvarna kupovna moć pala na 900,09 USD.
Uzroci nominalnih brojki
Nominalni prihodi mogu postojati iz više razloga. Primjer koji je spomenut je fenomen inflacije i njezina dvostruka deflacija, gdje se vrijednost novca, odnosno, povećava ili pada. Većinom to nije velika zabrinutost budući da su stope inflacije dovoljno male da su nominalne vrijednosti dovoljno blizu stvarnim vrijednostima da je razlika zanemariva. No, u vremenima hiperinflacije, računovodstvo postaje problematično jer se nominalne vrijednosti prijavljene u određenom vremenskom razdoblju mogu divlje razlikovati u njihovim stvarnim vrijednostima. Drugi važan izvor odstupanja između nominalnih i stvarnih podataka mogu biti tečajevi stranih valuta.
