Teorije i principi motivacije obično koriste menadžeri kako bi bolje razumjeli motivaciju zaposlenika. Međutim, svatko može primijeniti te teorije i načela u svom svakodnevnom životu, u područjima kao što su postavljanje ciljeva, osobna motivacija i motivacija za školu i za studije. Od mnogih teorija koje postoje, pet je postalo najpopularnije.
Maslowova hijerarhija potreba
Hijerarhija potreba Abrahama Maslowa vjerojatno je najpoznatija motivacijska teorija. Navodi se da ljudi imaju pet osnovnih potreba: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe, potrebe ljubavi, potrebe poštovanja i potrebe za samoaktualizacijom. Pet potreba prikazano je u dijagramu piramide, gdje su važnije potrebe (fiziološke i sigurnosne) potrebe "niže razine", a ostalo su potrebe "više razine". Teorija objašnjava da kada se zadovolji jedna razina potreba, preuzet će potreba više razine.
McClellandov trio potreba
Teorija Davida McClellanda u Triou potreba navodi da je osoba motivirana jednom od tri potrebe: potrebom za postignućem, potrebom za moći i potrebom za pripadnošću. Osobe s potrebom za uspjehom žele ispuniti ciljeve i žele biti prepoznate za svoj trud kako bi mogle izmjeriti svoj individualni uspjeh. Ljudi koji imaju potrebu za moći motivirani su ili utjecanjem na druge, ili ispunjavanjem ciljeva organizacije ako su menadžeri. Osobe s potrebom za pripadnosti motivirane su potrebom da se osjećaju prihvaćenim i da pripadaju skupini.
McGregor je X i Y
Teorija X i Y Douglasa McGregora uvodi dvije teorije, u krajnjim krajevima jedna od druge, kako bi se vidjela motivacija zaposlenika. Teorija X kaže da osoba ne voli svoj posao, ne želi odgovornost i ne voli promjene, a radi samo za novac i sigurnost posla. Međutim, Teorija Y pretpostavlja da ljudi vole svoj posao, žele imati veću odgovornost i predani su svojim radnim ciljevima. Ponašanje prosječnog radnika obično je negdje između teorije X i teorije Y.
Herzbergova teorija o dva faktora
Teorija dva faktora Fredericka Herzberga navodi da postoje dva faktora koji utječu na stav radnika: motivatori (faktori zadovoljstva) ili higijenski čimbenici (faktori nezadovoljstva). Neki čimbenici zadovoljstva su postignuće, prepoznatljivost i odgovornost, dok su neki čimbenici nezadovoljstva politika tvrtke, uvjeti rada i plaća. Herzberg je tvrdio da su čimbenici koji uzrokuju zadovoljstvo različiti od onih koji uzrokuju nezadovoljstvo, te da se zadovoljstvo i nezadovoljstvo ne bi trebali smatrati suprotnostima.
Vroom-ova teorija očekivanja
Teorija očekivanja Victora Vrooma navodi da svaka osoba ima različite ciljeve i očekivanja, ali da ih se može motivirati ako dobar rezultat rezultira dobrim ishodom, te da će ovaj dobar rezultat zadovoljiti potrebu. Vroomova teorija očekivanja temelji se na tri faktora: valenciji (vrijednost stavljena na važnost određenog ishoda), očekivanju (vjerovanje osobe u njihove sposobnosti) i instrumentalnosti (očekivanje osobe da će dobar učinak dovesti do dobar ishod). Vroom's Teorija očekivanja definira motivaciju osobe slijedećom formulom: Motivacija = Valencija x Očekivana (Instrumentality).
