U potrazi za učenjem više o tome što pokreće potrošače i stoga kako utjecati na njihove izbore, istraživači su razvili nekoliko pristupa svom radu. Profesor Lars Perner sa Sveučilišta Southern California, potrošački psiholog, smatra da perspektive ponašanja potrošača pomažu u razvijanju marketinških strategija, javnih politika, društvenog marketinga i razumijevanja kako postati bolji potrošač. Međutim, nisu svi suglasni s ovom uobičajenom upotrebom perspektiva ponašanja. Postoje potencijalne akademske i kulturne posljedice koje se tiču kritičara.
Individualistička perspektiva
Primarni pristup studijama ponašanja potrošača uključuje promatranje izbora pojedinaca ili određenih skupina pojedinaca. Prema članku iz 1985. godine Julije Bristol sa Sveučilišta u Michiganu, premda to napreduje iz opsežnog znanja iz jedne perspektive, to je u biti jedino perspektivno istraživanje ponašanja potrošača. Vanjski društveni i okolni čimbenici potpuno su zanemareni u korist psiholoških i socioloških teorija osobnog i grupnog izbora.
Kulturna predrasuda
Trenutne perspektive istraživanja potrošačkog ponašanja formiraju se u kontekstu judeo-kršćanskog kulturnog okvira. Američke i zapadne zemlje razvile su i pokrenule većinu istraživanja ponašanja potrošača i povezane perspektive te ih stoga nose u svojim pristupima. Iako su pristranosti možda nenamjerne, također ih je nemoguće odvojiti od samog rada. To se najčešće pokazuje u pretpostavci ponašanja potrošača kao funkcije individualnog izbora.
Perspektive učenja
Jedna perspektiva ponašanja potrošača uključuje ideju da ljudi djeluju na određene, predvidljive načine učenja i odlučivanja. Koristeći ove principe, teoretičari smatraju da mogu predvidjeti potrošačke izbore dok mijenjaju svoje vanjske i situacijske varijable, kao što su okoliš, opcije ili čak doba dana. Te se perspektive oslanjaju na bihevioralne teorije učenja, obiteljski životni ciklus, teorije uloga i teoriju referentnih skupina. Međutim, ovaj pristup smanjuje ponašanje potrošača u potrazi za pravim varijablama jer pretpostavlja da se ljudske odluke donose na vrlo fiksiranom skupu načela. Studije ne potvrđuju uvijek valjanost ove perspektive.
Ne-sekvencijski pristupi
Neki istraživači ponašanja potrošača pristupaju svom radu iz perspektive da je ponašanje potrošača slučajno i proizlazi iz nesekventnih misaonih procesa koji se ne mogu lako predvidjeti. Zapravo, neki teoretičari vjeruju da ponašanja mogu proizlaziti iz odluka potrošača, a ne od pretpostavke da su odluke proizašle iz ponašanja potrošača. Međutim, ova teorija predstavlja poteškoće jer je vrlo teško konstruirati znanstveno istraživanje koje ga na odgovarajući način podupire. Kao rezultat toga, često se ne bave akademicima i onima koji žele izvući marketinške strategije.