Budući da savezni i državni propisi o plaći ne adresiraju izravno slanje periodičnih čekovnih isplata, svaka rasprava o predmetu mora uključivati koncepte interne porezne službe o “konstruktivnom primitku” i “značajnom ograničenju”. odrediti za porezne svrhe kada netko prima dohodak, a drugi za provjeru je li ta osoba imala kontrolu nad sredstvima.
Konstruktivna potvrda
Prihodi su konstruktivno primljeni, IRS navodi, "kada se pripisuje vašem računu ili se izdvajaju na bilo koji način koji vam ga čini dostupnim." To ne znači da poštarina mora biti u vlasništvu zaposlenika. Ako je potrebno, poslodavac mora biti spreman dokazati da je ček poslao na način koji zadovoljava smjernice za konstruktivne primitke. Ako poslodavac nema dokaza da je ček bio poslan na zakazani datum, IRS upozorava, postoji percepcija o nepoštivanju. Ta se percepcija temelji na tome da zaposlenik ima značajno ograničenje ili ograničenje njegove zarade.
Značajno ograničenje
Ako tvrtka definira svoje isplate kao drugi i četvrti četvrtak svakog mjeseca, tada bi se tada trebala uspostaviti kontrola zaposlenika nad sredstvima. Zaposlenici koji su plaćeni putem izravnog depozita neće imati značajna ograničenja u pogledu zarade ako su sredstva dostupna na drugi i četvrti četvrtak. Ako su sredstva pokrenuta na način koji omogućuje dostupnost sredstava nakon drugog i četvrtog četvrtka, međutim, postoji značajno ograničenje kontrole, a zaposlenik nije pravodobno plaćen.
nepridržavanje
Zakoni o plaćama i satima plaća određuju vrijeme plaćanja. Kada zaposlenik pokrene tužbu u vezi s neisporučenim čekom na plaću, država će provjeriti poštivanje smjernica o konstruktivnom primitku i plaćama i satu. Kao i kod primjera izravnog pologa, ako je ček poslan nakon isplate, zaposlenik ima značajno ograničenje u kontroli sredstava. Kašnjenje u slanju provjere pokreće neusklađenost.
Završni čekovi
Ministarstvo rada nije definiralo zahtjeve za poštom za konačnu provjeru plaća; međutim, vaša država može imati određene smjernice koje treba riješiti. U "Pravnom priručniku poslodavca", Fred Steingold piše da ako poslodavac ne izda konačnu plaću na vrijeme, možda će morati platiti odštetu zaposleniku, kao i kazne za državu.
Ako izdajete konačne čekove zaposlenicima u više država, pobrinite se da se pozovete na konačne provjere propisa za svaku državu. Obratite posebnu pozornost na to kada se mora dostaviti završni ček, na način na koji će se dostaviti i je li neka pismena izjava podnesena da bi se poslala konačna provjera.
Sažetak
Propisi o obračunu plaća ne definiraju posebno zakone za provjeru plaća. To ne znači da poslodavac može biti blagovremen u poštanskim provjerama plaća na vrijeme ili u odgovarajućoj dokumentaciji. Važno je pridržavati se dogovorenog rasporeda prilikom slanja provjera plaće. Time ćete spriječiti rizik nepoštivanja.