Teorija etičkog ponašanja, utilitarizam drži da je akcija "ispravna" u mjeri u kojoj koristi ljudima ili društvu, bilo stvaranjem sreće, poboljšanjem blagostanja ili smanjenjem patnje. Utilitarizam na radnom mjestu usredotočen je na etiku, demokraciju, prava i odgovornosti u poslovnom okruženju. Rad na radnom mjestu 21. stoljeća više nije samo sredstvo za postizanje cilja; ona ima smisla i poziva na ambicije, uvjerenja i strasti ljudi. Tradicionalna koncepcija rada bila je više individualistička nego suvremena koncepcija, koja posao smatra nečim što se radi kolektivno iu suradnji kako bi se ostvarilo komunalno dobro.
Osnove utilitarizma
Utilitarizam počiva na onome što je poznato kao “zlatno pravilo” etike na radnom mjestu. Prema tom pravilu, pojedinac je odgovoran za dobrobit i sreću drugih i brine se za njih. Zlatno pravilo drži da su etički pojedinci oni koji izbjegavaju nanošenje štete i traže načine da pomognu drugima. Utilitarizam se stoga bavi djelovanjem koje donosi korist i izbjegava štetu. Vrijednosti na radnom mjestu uključuju iskrenost, obećanja, profesionalnost, brigu za druge, odgovornost i izbjegavanje sukoba interesa.
Vrste utilitarizma
Postoje dva osnovna tipa utilitarizma koji se primjenjuju na radnom mjestu: vladaju utilitarizam i djeluju utilitarizam. Pravilo utilitarizma bavi se poštenošću, dok se čin utilitarizma bavi radom dobra za dobrobit drugih. Primjerice, pravilo utilitarno koristi najvećem broju ljudi, iako je to najpravedniji i najpošteniji način. Čin utilitaristički bira etički ispravnu akciju za dobrobit ljudi.
Važnost utilitarizma
Utilitarizam postavlja stroge etičke standarde na radnom mjestu koji utječu na ponašanje svih njegovih članova. Ona čini osnovu etičkog programa koji definira ponašanje na radnom mjestu, etičko ponašanje i savjete, disciplinske mjere za etička kršenja i slično. Utilitarizam na radnom mjestu povezan je s brojnim prednostima, uključujući pojačani timski rad i produktivnost, pozitivan imidž u javnosti i poboljšano društvo.
Druga razmatranja
Kritičari utilitarizma tvrde da je to pretjerano optimistična teorija koja ne uzima u obzir motivacije, usredotočujući se isključivo na akcije. Štoviše, teško je postići i održati utilitarizam na radnom mjestu ako ga ne podržavaju pisane politike, procedure i jaka etička kultura u organizaciji. Vrhunska podrška je imperativ, kao i programi obuke iz etike i moral na radnom mjestu.
