Jesu li godišnji pregledi rada obvezni zakonom?

Sadržaj:

Anonim

Ocjene radnog učinka ili procjene zaposlenika mjere radni učinak radnika. Nijedan zakon ne zahtijeva od tvrtki da provode preglede posla, ali tvrtke koje to mogu imati bolje razumijevanje svojih zaposlenika. Informacije dobivene iz pregleda uspješnosti mogu se koristiti za određivanje povećanja, planova sukcesije i strategija razvoja zaposlenika.

Razmatranja

Većina poslodavaca kreira politike i postupke koji će pomoći njihovim organizacijama, čak i ako takva pravila nisu obvezna zakonom. Odluka da se zahtijevaju ocjene izvedbe može proizaći iz osjećaja etike, napora da se potakne dobit, ili želje da se spriječe tužbe ili druge situacije koje negativnost može utjecati na organizaciju.

Postojanje sustava vrednovanja učinka može poslužiti kao konkurentska prednost u organizaciji, jer se periodičnom procjenom rada zaposlenika može utvrditi podržava li organizacija ciljeve. Poslodavci mogu bolje donositi odluke o promidžbi ili kompenzaciji s rezultatima iz pregleda.

Produktivnost

Zaposlenici se osjećaju optimistični ako ih prepoznaju i nagrađuju za dobar rad. Pregled zaposlenika pomaže organizaciji da identificira dobre izvođače kao i one koji trebaju razvoj. Recenzije se mogu koristiti kao alat za privlačenje kvalificiranih kandidata tijekom zapošljavanja.

Jednakost

Dok se savezni zakoni ne bave pregledima zaposlenika, drugim zakonima koji osiguravaju da svi zaposlenici imaju jednake mogućnosti zapošljavanja. Zakoni naglašavaju da se postupci u vezi s plaćama, disciplinama ili otkazima tretiraju na nediskriminacijski način. Bez dosljedne dokumentacije o napretku ili ponašanju zaposlenika, bilo bi gotovo nemoguće braniti se od zahtjeva zaposlenika za diskriminacijom.

Pravna obrana

Zaposlenici ne mogu podnijeti tužbu jer nisu obavili pregled zaposlenika, ali zaposlenik može tužiti za pitanja kao što su nezakonito otkazivanje i plaće. Ocjena zaposlenika je pozitivan alat i za poslodavce i za zaposlenike jer može dokazati da je zaposlenik ili nepravedno tretiran u pitanjima plaća, napredovanja ili prestanka radnog odnosa, ili može opravdati poslodavca od nezakonitog zahtjeva zaposlenika.

U slučaju Slattery protiv Swiss Reinsurance America Corp, 3. svibnja 2001., zaposlenik je optužio poslodavca za diskriminatorno prestanak. Poslodavac je morao dokazati da je raskid ugovora bio legitiman i nediskriminirajući, a to su ukazali i dobro dokumentirani pregledi rada. Dokumenti su pokazali da se radni učinak zaposlenika s vremenom smanjivao i da je poslodavac poduzeo korake kako bi pomogao zaposleniku prije prestanka radnog odnosa. U takvoj situaciji, pregled zaposlenika pomogao je poslodavcu da opravda prestanak radnog odnosa.