Istraživanje društvenih znanosti često se uklapa u jednu od dvije kategorije: kvalitativne ili kvantitativne. Kvalitativno istraživanje usredotočuje se na ljudsko ponašanje s gledišta sudionika, dok kvantitativno istraživanje traži činjenice koje se uobičajeno nalaze u određenim skupinama. Šest vrsta kvalitativnih istraživanja naširoko se koristi u poslovnim, obrazovnim i vladinim modelima organizacije.
Savjet
-
Šest vrsta kvalitativnog istraživanja su fenomenološki model, etnografski model, utemeljena teorija, studija slučaja, povijesni model i narativni model.
Fenomenološka metoda
Opisivanje kako jedan sudionik doživljava određeni događaj cilj je fenomenološke metode istraživanja. Ova metoda koristi intervjue, promatranja i ankete kako bi prikupila informacije od ispitanika. Fenomenologija je vrlo zabrinuta kako se sudionici osjećaju o stvarima tijekom događaja ili aktivnosti. Tvrtke koriste ovu metodu kako bi razvile procese kako bi prodajni predstavnici učinkovito zatvorili prodaju koristeći stilove koji odgovaraju njihovoj osobnosti.
Etnografski model
Etnografski model jedan je od najpopularnijih i najpriznatijih metoda kvalitativnog istraživanja; ona uroni subjekte u kulturu koja im nije poznata. Cilj je naučiti i opisati karakteristike kulture na isti način na koji antropolozi promatraju kulturne izazove i motivacije koje pokreću grupu. Ova metoda često uroni istraživača kao subjekt u duljim vremenskim razdobljima. U poslovnom modelu, etnografija je ključna za razumijevanje kupaca. Testiranje proizvoda osobno ili u beta skupini prije objavljivanja u javnosti primjer je etnografskog istraživanja.
Metoda utemeljene teorije
Metoda utemeljene teorije pokušava objasniti zašto je tijek akcije evoluirao na način na koji je to učinio. Temeljna teorija promatra velike brojeve predmeta. Teorijski modeli razvijeni su na temelju postojećih podataka u postojećim načinima genetske, biološke ili psihološke znanosti. Tvrtke koriste utemeljenu teoriju kada provode ankete o korisnicima ili zadovoljstvu koje ciljaju zašto potrošači koriste proizvode ili usluge tvrtke. Ovi podaci pomažu tvrtkama u održavanju zadovoljstva i lojalnosti kupaca.
Model studije slučaja
Za razliku od utemeljene teorije, model studije slučaja daje dubinski pogled na jednog ispitanika. Subjekt može biti osoba ili obitelj, poduzeće ili organizacija, grad ili grad. Podaci se prikupljaju iz različitih izvora i prikupljaju pomoću detalja kako bi se stvorio veći zaključak. Tvrtke često koriste studije slučaja prilikom marketinga novim klijentima kako bi pokazale kako njihova poslovna rješenja rješavaju problem za predmet.
Povijesni model
Povijesna metoda kvalitativnog istraživanja opisuje prošle događaje kako bi razumjela postojeće obrasce i predvidjela buduće izbore. Ovaj model odgovara na pitanja koja se temelje na hipotetičkoj ideji, a zatim pomoću resursa testira ideju o mogućim odstupanjima. Tvrtke mogu koristiti povijesne podatke prethodnih oglasnih kampanja i ciljane demografske skupine te ih podijeliti s novim kampanjama kako bi odredile najučinkovitiju kampanju.
Narativni model
Narativni model se odvija kroz dulje vremensko razdoblje i objedinjuje informacije koje se događaju. Poput pripovijedanja priča, ona uzima subjekte na početnu točku i razmatra situacije kao prepreke ili prilike, iako konačna pripovijest ne ostaje uvijek u kronološkom redu. Tvrtke koriste narativnu metodu kako bi definirale osobine kupaca i iskoristile ih za prepoznavanje inovacija koje privlače ciljano tržište.
