Prema EconomyWatch.com, međunarodne financije su studija ekonomije koja se bavi "deviznim tečajevima i stranim ulaganjima i njihovom utjecaju na međunarodnu trgovinu". Drugim riječima, odnosi se na financijske poslove državnih institucija, njihova ulaganja i kako to utječe na vrijednost valute na međunarodnom tržištu. U svjetlu onoga što izgleda kao plimni val financijskih kriza diljem svijeta, postalo je jasno da su međunarodne financije prožete složenim problemima.
Zaduživanje vlade
Jedan od ključnih problema s kojima se suočava svijet međunarodnih financija jest stopa po kojoj vlade zadužuju ili uzimaju kredite kako bi zadržale funkcioniranje vlade. Zaduživanje države utječe na vrijednost njegove valute. Ako vlada ima 10 milijuna dolara u zajmovima, ali ima visok bruto domaći proizvod, njegovo bi financijsko zdravlje vjerojatno bilo ocijenjeno kao dobro, jer bi se s lakoćom isplatilo kredit u kraćem vremenskom razdoblju. To povjerenje, putem kompliciranih financijskih jednadžbi, pretvara se u višu vrijednost za valutu zemlje.
S druge strane, zemlja s velikim iznosom duga koju neće moći vratiti u bliskoj budućnosti vidjet će vrijednosni tenk svoje valute. Danas nema ograničenja na zaduživanje vlade, što čak i super sile poput Sjedinjenih Država dovodi u opasnost da preuzmu glavu, uzrokujući da vrijednost njezine valute potone na globalnom tržištu. Kada se to dogodi, građani koji se oslanjaju na tu valutu morat će ga potrošiti više na kupovinu istih stvari, stavljajući ogromne količine financijskog opterećenja na stanovništvo.
Posuđivanje
Danas u svijetu djeluje niz međunarodnih financijskih institucija, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku. Te organizacije imaju mogućnost posuđivati novac vladama u nevolji, obično po nižoj stopi od drugih zemalja. Međutim, ovo pozajmljivanje dolazi sa strogim odredbama o tome kako se novac može financirati i koje vrste programa vlada može raditi dok vraća kredit. Na primjer, zemlje koje su dio Programa strukturne pomoći MMF-a ograničene su u potrošnji na pitanja kao što su zdravstvo, obrazovanje i razvoj, koji bi mogli prisiliti svoje ljude na siromaštvo. Takve su politike kontraproduktivne za poticanje zemalja u razvoju.
Interkonektivnost nasuprot suverenosti
U današnjoj financijskoj klimi, svjetska gospodarstva su nerazdvojno povezana. Na nekim frontama to se doživljava kao dobra stvar, jer prisiljava, u određenoj mjeri, minimalnu razinu diplomatske interakcije. Međutim, zbog toga što će bolest jednog gospodarstva neizbježno utjecati na ostalo, tenzije u pregovorima o međunarodnim financijama nastale su s obzirom na globalnu dobrobit i suverenitet.
U Europskoj uniji, primjerice, kolaps grčkog gospodarstva uzrokovao je da zemlje poput Francuske pozovu na spašavanje, dok je Njemačka ustvrdila da neće pružiti financijsku pomoć drugoj zemlji dok pokušava zadržati vlastitu snagu. Dok je Njemačka na kraju pristala pružiti financijsku potporu za stabilizaciju dužničke krize u Europi, sukob prioriteta postoji između svjetskih i nacionalnih interesa, i dok se ne postigne ravnoteža, sudbina gospodarstva svake nacije mogla bi biti pogođena.