Globalizacija je pokušaj ekonomskog ujedinjenja svijeta, kombinacijom deregulirane vanjske trgovine, smanjenja trgovinskih tarifa i ukidanja izvoznih naknada. Globalizacija nastoji učinkovito iskoristiti strana tržišta za trgovinu, kao i pružiti nove razvojne mogućnosti za zapošljavanje u proizvodnji u inozemstvu. Učinci globalizacije postaju upitni kada stvarnost ne uspijeva ispuniti te korisne ciljeve.
Strana pomoć
Inherentna ideji globalizacije, strana pomoć nastoji eliminirati prirodne ekonomske razlike među narodima. Kao dio globalizacije, strana pomoć je odgovorna za pružanje pozitivne sile koja pomaže zemljama trećeg svijeta u poboljšanju životnih uvjeta njihovog stanovništva. Globalizacija zahtijeva uspješna tržišta, ispunjena ljudima koji imaju novac za kupnju stranih proizvoda i uspostavu uspješnog tržišta. Od 1980-ih, ukupna inozemna pomoć naglo se smanjila za zemlje trećeg svijeta, ne pružajući tržišnu snagu za poboljšanje tržišta trećeg svijeta i pokazujući kako se ideja globalizacije ne može prevesti u zemlje trećeg svijeta.
Migracija
Globalizacija nudi bolje mogućnosti zapošljavanja za ljude u mnogim zemljama širom svijeta. Međutim, najveći postotak tih novih mogućnosti zapošljavanja javlja se u već razvijenim zemljama. Kao rezultat toga, ljudi koji žive u zemljama trećeg svijeta moraju migrirati kako bi ušli u te nove mogućnosti. Ta migracija iz zemalja trećeg svijeta u razvijene zemlje opterećuje lokalna gospodarstva u zemljama trećeg svijeta i pomiče sposobne, radno sposobne ljude u već zdravije gospodarstvo - i udaljava se od tržišta trećeg svijeta gdje bi njihova stručnost bila korisna.
Ekonomski jaz
Proces globalizacije, kada se filtrira kroz tvrtke s određenim ekonomskim namjerama, ne uspijeva se pretvoriti u stvarna ekonomska poboljšanja u zemljama trećeg svijeta. Umjesto toga, financijska potpora preusmjerava se na razvijene zemlje, koje imaju veću vjerojatnost da otplate dugove i podrže postojeći kreditni sustav. Na primjer, instituti kao što su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka pokazali su sklonost razvijenim zemljama, dajući više novca tim područjima jer se novac posuđen zemljama trećeg svijeta ne vraća dovoljno brzo. Učinak je širi jaz između ekonomske stabilnosti zemalja trećeg svijeta i njihovih razvijenih susjeda.
Poboljšani životni standard
Jedan od primarnih ciljeva globalizacije je svjetsko poboljšanje životnih uvjeta. Teorija globalizacije kaže da kada više ljudi ima ekonomsku moć da kupi, oni kupuju i ukupni ekonomski dobitak osjeća se kroz sve tvrtke koje prodaju tim ljudima. Kao rezultat toga, globalizacija je dovela do poboljšanja životnih uvjeta ljudi u nekim zemljama trećeg svijeta i pomogla podići svijest diljem svijeta o lošim životnim uvjetima koji još uvijek postoje u nekim područjima.
