Povećanje lakoće prijevoza, komunikacije i trgovine koje je obilježilo 20. stoljeće dovelo je do sve većih i globalnijih transnacionalnih korporacija. Ove ogromne tvrtke mogu iskoristiti ekonomiju razmjera kako bi potrošačima ponudile robu i usluge po nižim cijenama. Međutim, njihovo postojanje također dovodi do brojnih komplikacija i nedostataka.
Konsolidacija bogatstva
Velike korporacije privlače bogatstvo iz malih zajednica i učvršćuju ga na mjestima gdje je sjedište tvrtke. U ekstremnim slučajevima to može dovesti do osiromašenja manje središnjih zajednica, osobito u zemljama u razvoju. Za razliku od malih, lokalnih tvrtki, koje plaćaju i zarade kroz lokalnu zajednicu, transnacionalne korporacije plaćaju plaće lokalnim zaposlenicima, ali oduzimaju profit drugim mjestima. Pojedinci na vrhu korporativnih piramida, kao što su izvršni direktori, često se plaćaju ogromne godišnje bonuse na temelju profitabilnosti korporacije. Ova praksa pojačava fenomen konsolidacije bogatstva.
Oštećenje okoliša
Prijevoz gotovo svih dobara u suvremenom gospodarstvu ovisi o korištenju fosilnih goriva. Transnacionalne korporacije često proizvode proizvode u zemljama kao što su Kina i Tajland, gdje su plaće niske, te ih uvoze u Europu i Sjevernu Ameriku koristeći velike teretne brodove. Ova praksa ekstenzivnog transporta, u kombinaciji s korištenjem energije i resursa svojstvena proizvodnji u velikom opsegu, dovodi do velikih šteta u okolišu. Šteta postaje sve gora jer mnoge zemlje u kojima se obavlja proizvodnja nemaju tako stroge ekološke propise kao zemlje u Europi i Sjevernoj Americi. Ovaj nedostatak provedbe može dovesti do visoke razine zagađenja, otpada i izloženosti radnika štetnim tvarima.
Ekonomska ranjivost
Osnovna premisa ekologije je da je raznolikost jednaka stabilnosti, a isto vrijedi i za ekonomiju. Velik broj malih, neovisnih tvrtki stvara stabilno gospodarstvo, jer ako netko ne uspije, ostale nastavljaju funkcionirati. Međutim, ako gospodarstvo dominira vrlo malim brojem golemih korporacija, ono postaje osjetljivije na štetu zbog neuspjeha bilo kojeg od njih. Ova situacija također predstavlja izazov demokraciji, jer transnacionalne korporacije postaju "prevelike da ne uspiju" i vlade ih izvlače, čak i kada su financijski neodržive. Takva spašavanja, kao što su ona zabilježena u 2008. i 2009. kada su velike banke spasile vlada SAD-a, često se odvijaju bez pristanka populacije koja glasuje.
Kulturna homogenizacija
Kao i kod ekologije i ekonomije, kulturna raznolikost vrijedna je za stabilnost koju pruža. Multinacionalna trgovina otkriva kulture jedna drugoj. Iako to može dovesti do većeg stupnja razumijevanja između različitih tipova ljudi, ono također može dovesti do preplavljivanja malih, lokalnih kultura većim i bogatijim kulturama. Rezultat je zamjena narodnog načina življenja novim putevima kojima dominiraju i oblikuju same korporacije.
