Međunarodna trgovina je razmjena dobara između zemalja. Međunarodna trgovina omogućuje potrošačima diljem svijeta da kupuju francuska vina, kolumbijsku kavu, korejske televizore i njemačke automobile. Međunarodna trgovina među zemljama stvara globalnu ekonomiju gdje su cijene pod utjecajem raznih čimbenika kao što su globalni događaji, tečajevi, politika i protekcionizam. Politički pomaci u jednoj zemlji mogu utjecati na troškove proizvodnje i plaće zaposlenika u drugoj zemlji. Rezultat takvih promjena mogao bi povećati ili sniziti cijene uvezene robe za domaće kupce na svakodnevnim proizvodima.
Utjecaj carina i trgovinskih barijera
U idealnom slučaju, trgovina s drugim nacijama povećava broj robe iz koje potrošači mogu birati, a multinacionalna konkurencija će smanjiti troškove tih dobara. Damping je jedna međunarodna trgovinska praksa koja se obeshrabruje kroz strateško korištenje tarifa. Damping je kada trgovinski partner izvozi veliku količinu jeftinije robe od onoga što je dostupno iz domaće proizvodnje kako bi stekao konkurentsku prednost na stranim tržištima. Da bi usporila ili zaustavila damping međunarodne robe niže cijene, vlada može uvesti carine ili poreze na tu uvezenu robu.
Česta pritužba na međunarodnu trgovinu je niska cijena inozemne radne snage i nedostatak inozemnih propisa u pogledu sigurnosti i kvalitete. Tarife se mogu nametnuti kako bi se zaštitili potrošači od potencijalno opasnih proizvoda kao što su obojena hrana koja može uključivati uvezeno meso ili inferiorne proizvode kao što su neispravni zračni jastuci. Standardi kvalitete i propisi mogu se uvelike razlikovati od zemlje do zemlje. Međunarodna trgovina treba poticati uzajamnu korist i pozitivne odnose među zemljama, ali ponekad je suprotno. Zemlje također mogu odrediti tarife za osvetu protiv trgovinskog partnera za kojeg vjeruju da krši pravila ili je u suprotnosti s ciljevima svoje vanjske politike.
Utjecaj politike i protekcionizma
U nekim slučajevima vlada će nametnuti carine na uvoznu robu iz političkih razloga. Možda će htjeti ispuniti obećanje iz kampanje, potaknuti rast u određenoj industriji ili dati snažnu izjavu članovima međunarodne zajednice. Vlada može usvojiti politiku protekcionizma i ograničiti trgovinu kroz tarife, jer je zabrinuta da međunarodna trgovina ugrožava domaće gospodarstvo nanošenjem štete određenim industrijama. Iako je poznato da ovaj tip protekcionizma djeluje kratkoročno, često je dugoročno štetan jer čini zemlju povećanjem tarifa na međunarodnoj razini manje konkurentnim.
Trgovinski protekcionizam može s vremenom oslabiti industrije koje je implementiran da bi ih zaštitio. Ako domaća industrija nema konkurenciju, proizvođači možda neće raditi tako teško kako bi ostali konkurentni na tržištu. Rezultat je da bi se domaći proizvod mogao smanjiti u odnosu na slične međunarodne proizvode. Nastavak protekcionističkih politika može na kraju uzrokovati usporavanje industrije i gubitak domaćih radnih mjesta za globalne dobavljače. Protekcionizam je skup prijedlog jer vlade često odlučuju subvencionirati industrije i mogu povećati cijenu robe manje kvalitete.
Utjecaj deviznih tečajeva
Tečajna lista iz valute jedne zemlje u drugu valutu ovisi o tržišnim uvjetima i cjelokupnom zdravlju globalnog gospodarstva. Tečaj također utječe na međunarodnu trgovinu. Ako tvrtka u jednoj zemlji želi uvesti robu iz druge zemlje, platit će za tu robu u valuti trgovinskog partnera ili u valuti stabilnog gospodarstva kao što je američki dolar, britanska funta, japanski jen ili euro. Poželjno je platiti robu u jednoj od tih takozvanih tvrdih valuta jer su stabilne i manje podložne ekonomskim šokovima.
Zemlje mogu dodatno utjecati na tečajeve putem fiskalne i monetarne politike. Politike koje utječu na valutne tečajeve mogu dovesti do neslaganja. Jedna zemlja može tvrditi da druga namjerno manipulira svojom valutom kako bi stekla prednost u trgovanju. Kada dvije ili više zemalja, kao što su Sjedinjene Države i Kina, imaju nesuglasice ili sukobe, to utječe na međunarodnu trgovinu i, zauzvrat, utječe na tečaj svake zemlje. Ekonomisti se ne slažu oko toga kako riješiti fluktuacije valuta koje određuju cijenu uvezene robe. Mnogi stručnjaci vjeruju da je nastojanje da se trgovina ograniči na domaći uvoz štetnije nego što je korisno.
