Zakon o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA) je sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade, Meksika i SAD-a koji je stupio na snagu 1994. godine. Postupno je eliminirana velika većina tarifa na proizvode kojima se trguje među trima zemljama u nekoliko industrija, uključujući poljoprivredu, tekstil i automobila. Iako postoje oni koji kažu da je sporazum doveo do gubitka radnih mjesta u sve tri zemlje, ekonomisti se u cjelini slažu da je NAFTA svojim članovima donijela dobit.
Službene brojke
Službena internetska stranica NAFTA-e tvrdi da je od stupanja na snagu sporazuma trgovina između tri zemlje NAFTA-e više nego utrostručena, dosegnuvši 949,1 milijardu dolara. Dodaje se da je Meksiko postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među tržištima u nastajanju, od svojih NAFTA partnera primio je više od 156 milijardi dolara u razdoblju od 1993. do 2008. godine. U isto vrijeme, ukupna zaposlenost u Sjevernoj Americi porasla je za gotovo 40 milijuna radnih mjesta.,
Važnost za SAD
Predstavnik za trgovinu Sjedinjenih Američkih Država tvrdio je 2008. godine da su zbog izvoza NAFTA-e američki poljoprivredni izvoz u Meksiko i Kanadu porastao i da se ukupna trgovina između tri zemlje NAFTA-e utrostručila. Također je istaknuto da se zaposlenost u SAD-u povećala za 24 posto između 1993. i 2007. godine. Thea M. Lee, direktorica politike AFL-CIO, odgovorila je na to rekavši da su mnogi američki radnici gurnuti u manje plaćene poslove i da je NAFTA prisilili radnike na izravniju međusobnu konkurenciju, osiguravajući im manje prava i zaštitu.
Važnost za Meksiko
Analiza NAFTA-e od strane Vijeća za vanjske poslove navodi da se meksički izvoz u SAD učetverostručio od provedbe NAFTA-e i da je liberalizacija trgovine između Meksika i Sjedinjenih Država donijela široke pozitivne posljedice za obične Meksikance, a ne samo meksičke poslovne interese. Iako se ekonomisti prepiru oko utjecaja ugovora na meksičku poljoprivredu, u cjelini se slažu da je NAFTA donijela samo skroman gospodarski rast u Meksiko.
Važnost za Kanadu
Od tri članice NAFTA-e, Kanada je zabilježila najveće godišnje stope rasta od 1993. godine, prema Vijeću za vanjske odnose. Izravan utjecaj NAFTA-e na trgovinske odnose između Kanade i SAD-a teže je izmjeriti, jer su dvije zemlje već prije imale sporazum o slobodnoj trgovini. Međutim, NAFTA je pomogla potaknuti poljoprivredne tokove između dviju zemalja.
Druga razmatranja
Lawrence Summers, profesor ekonomije na Sveučilištu Harvard i bivši glavni ekonomist Svjetske banke i tajnik trezora, izjavio je u intervjuu PBS-u da je NAFTA prekretnica u pogledu toga hoće li Amerika predstavljati veće tržište. Dodao je kako je to rezultiralo dubokom promjenom unutarnje političke dinamike u Meksiku u korist progresivnih snaga koje su vjerovale u tržište i prijateljstvo sa Sjedinjenim Državama.
