Monetarna politika uključuje djelovanje središnjih banaka, kao što je američka Federalna rezerva, kako bi regulirale opskrbu novca u zemlji. Federalne rezerve ili Fed, te ostale središnje banke, trguju državnim obveznicama, reguliraju obvezu bankovnih pričuva i određuju kratkoročne kamatne stope kako bi utjecale na ponudu novca. Nadaju se da će potaknuti održivi gospodarski rast i održati inflaciju na minimumu. Monetarna politika ima svoje prednosti i slabosti.
Snaga: stabilne cijene
Inflacija šteti vrijednosti novca smanjenjem kupovne moći. Kad inflacija raste brže od očekivanog, Fed može prodati državne obveznice kako bi izvadio novac iz opticaja ili povećao kratkoročne kamatne stope. Prema Federalnoj rezervnoj banci San Francisca, ove akcije mogu dovesti banke i druge kreditne institucije do povećanja dugoročnih stopa. Time se smanjuje pristup kreditima i usporava potrošnja, suprotstavljajući se inflaciji.
Slabost: sukobljavajući ciljevi
Ciljevi održivog gospodarskog rasta i niske inflacije često su u sukobu. Greg Mankiw, ekonomist s Harvarda i autor knjige "Principi ekonomije", piše da postoji kratkoročna kompromis između nezaposlenosti i inflacije. U rastućem gospodarstvu, uz manju nezaposlenost, inflacija se može privremeno povećati. To izaziva djelovanje monetarne politike kako bi se usporio rast i smanjila inflacija. Kada se inflatorni pritisci smanje, stopa nezaposlenosti može se nakratko povećati kako se tempo ekonomije usporava.
Snaga: dugoročna perspektiva
Kratkoročne mjere omogućuju kreatorima politike da procijene ekonomske uvjete i dugoročno promiču održivi rast i nisku inflaciju.
Slabost: vremenski pomaci
Odluke o monetarnoj politici Federalnih rezervi mogu trajati mjesecima ili čak godinu dana ili dulje kako bi ostvarile željeni učinak.
