Plan skrbi opisuje specifične aktivnosti koje medicinska sestra i ustanova za njegu treba poduzeti za osobu koja zahtijeva stalnu njegu i pomoć. Razvijeni i provedeni plan skrbi temelji se na medicinskoj dijagnozi pojedinca. Planovi skrbi trebali bi se često ažurirati na temelju najnovijih otkrića i istraživanja medicinskih stručnjaka i istraživačkih institucija. Kvaliteta provedenog plana skrbi ima izravan utjecaj na vrijeme kada pacijent treba skrb i cjelokupno zdravlje.
Revizija sestrinstva
Revizija uključuje pregled i provjeru informacija iz izvora kao što su izvješća o sestrinstvu i dokumentacija. Planovi zdravstvene njege mogu se preispitati dok se klijent brine o pacijentu, a također i naknadno nakon završetka skrbi. Jedna od prednosti retrospektivnih revizija je osigurati da se ustanova za njegu pridržava postupaka planiranja skrbi. Razumjeti dostupne revizijske alate kako bi se osiguralo da se planovi za njegu prate na najučinkovitiji način.
Model procesa
Prema Nacionalnom centru za biotehnološke informacije, revizijski alati trebaju obuhvatiti model procesa skrbi koji uključuje procjenu, dijagnozu i odgovarajuće aktivnosti na temelju dijagnoze, planiranih intervencija, provedbe tih intervencija i evaluacije rezultata. Intervencije mogu uključivati, na primjer, posebnu skrb, obrazovanje pacijenata i rukovanje lijekovima.
Kontrolni popis kvalitete za vođenje evidencije
Prema Nacionalnom centru za biotehnološke informacije, revizijski alati trebaju obuhvatiti model procesa skrbi koji uključuje procjenu, dijagnozu i odgovarajuće aktivnosti na temelju dijagnoze, planiranih intervencija, provedbe tih intervencija i evaluacije rezultata. Intervencije mogu uključivati, na primjer, posebnu skrb, obrazovanje pacijenata i rukovanje lijekovima.
Procjena revizije skrbi
Budući da postojanje kvalitetnih podataka o pacijentima ne jamči visokokvalitetnu skrb, također se mora koristiti alat za reviziju kvalitete skrbi. Takav alat ispituje je li pacijentovo stanje zabilježeno po njegovom dolasku u ustanovu, ako se periodično ažurira i ispušta. Dijagnoza bolesnika treba pregledati treća strana kako bi se utvrdilo je li dijagnoza točna i je li naknadno liječenje prikladno. Iako je situacija svakog pacijenta drugačija, trebaju biti dostupne pisane smjernice koje pokazuju da su vrste liječenja prikladne za svako stanje.
