Rizici zajmova banaka

Sadržaj:

Anonim

Postoje mnogi rizici povezani s bankovnim zajmovima, kako za banku tako i za one koji primaju kredite. Detaljna analiza rizika bankovnih kredita zahtijeva razumijevanje rizika.Rizik je pojam koji označava vjerojatnost određenih ishoda - ili njihovu nesigurnost - osobito postojeću negativnu prijetnju pokušaja postizanja trenutnog monetarnog cilja. Rizik bankovnih kredita može uključivati: kreditni rizik, rizik da se zajam neće vratiti na vrijeme ili uopće; kamatni rizik, rizik da će kamatne stope na bankovne kredite biti preniske da bi banci donijele dovoljno novca; i rizik likvidnosti, rizik da će se previše depozita prebrzo povući, ostavljajući banci kratkoročni novac.

Rizik i povratak

Velik dio gospodarstva može se karakterizirati kompromisom između rizika i povrata. Postoje rizici povezani sa svim akcijama. "Rizik" ovdje znači mogućnost da će vaša investicija, vaše vrijeme, trud i novac biti izgubljeni, a ne iskoristiti se produktivno. Rizikujete ispuštanje sladoleda svaki put kad ga imate u ruci, ako želite o tome razmišljati. Općenito, što više ima potencijala za povratak, to bi moglo biti rizičnije - ekonomisti to nazivaju obrnutim odnosom. Na primjer, relativno je lako dobiti pravedan povrat na račun trezora, iako će stopa povrata biti manja od 5 posto godišnje. Trezorski zapisi su pouzdani, ali nisu visoko profitabilni. Međutim, tržište dionica je vozilo s većim rizikom koje može ostvariti veće prinose (oko 11 posto godišnje smatra se povijesnim nominalnim prinosom burze) ili rezultira gubicima. Različita ulaganja bit će dobra za različite ljude, ali s većinom ulaganja, dvije stvari koje će se analizirati su rizici povezani s tom investicijom i potencijalni povrat tog ulaganja.

Rizični i bankovni zajmovi

Svrha preuzimanja rizika na prvom mjestu je dobivanje šanse za veći povratak, a kada banke daju zajmove, one poduzimaju nekoliko vrsta rizika u nadi da će se vratiti. Barem teoretski, banke zarađuju novac kada kombiniraju male štedne uloge pojedinaca i skupljaju ta sredstva u zajmove koje kreditiraju kreditno sposobnim dužnicima. Ovi zajmoprimci vraćaju više u interesu nego što banka plaća štedišama, čineći banku profitabilnom. Međutim, kada banka napravi zajam, postoji nekoliko načina na koje bi profitni model mogao pasti na lice.

Bankarski rizici

Kada bankar daje zajam, on preuzima rizik da će zajmoprimac platiti zajam (kreditni rizik), te također preuzeti rizik da sredstva koja će biti posuđena neće biti potrebna za isplatu isplata ili da se brinu o redovnom kreditu. bankovnog poslovanja, čime se sprječava bankovno poslovanje (rizik likvidnosti). Nadalje, bankar poduzima "rizik kamatne stope", koji je suptilniji, ali još uvijek prisutan. Rizik kamatne stope predstavlja mogućnost da je banka na neki način pogrešno utvrdila svoje kamatne stope na kredite i depozite, bilo da je riječ o krivici banke ili grešci na tržištu koje se stalno mijenja. Ako se ispostavi da isplate kredita nisu dovoljno visoke za pokriće troškova depozita (ili, ako je dobit banke na kredite manja od gubitaka po depozitima), banka neće uspjeti biti profitabilna.

Rizici depozitora

Depozitori banaka imaju svoje vlastite rizike. Najznačajnije, deponent je zabrinut zbog kreditnog rizika - ako banka ne uspije, deponent se pita hoće li moći vratiti novac koji je uložio. Međutim, štediše nemaju usporediv broj rizika kao bankari, jer postoje zaštitne mjere. Malo je vjerojatno da će većina banaka odbiti dati štedišama depozite, a FDIC osigurava bankovne depozite do određenog iznosa, tako da je taj rizik relativno nizak. Ostali rizici o kojima se brinu deponenti (kao što je rizik da banke neće platiti kamate ili neće platiti dovoljno visoke kamatne stope) su slučajni u usporedbi s vraćanjem svojih depozita.

Rizici Zajmoprimca

Rizici su u odnosu na svaku osobu, tako da ne čudi da dužnik ima svoje vlastite rizike kojima je stalo. Prvo, dužnik je dobio kredit s razlogom, a ako se logično posuđivala, posudila je tako da je povrat na investiciju za koju će koristiti zajam veći od troškova kredita, što je dugoročno stavlja ispred sebe. To znači da zajmoprimac ima rizik: rizik da će povrat ulaganja biti prenizak, a troškovi kredita previsoki, čime će njegov pothvat biti financijski neuspjeh. To je oblik kamatnog rizika. Zajmoprimac se suočava s drugim rizicima (npr. Kreditni rizik povezan s investicijom), ali ti drugi oblici rizika odražavaju se na ulaganje, a ne na zajam. Najveći rizik za dužnika, dakle, je da će nešto poći po zlu s investicijom i on neće moći vratiti zajam.