Važna suvremena ekonomska pitanja u 2009. godini uključuju korištenje fiskalne i monetarne politike kao odgovor na gospodarske krize, domaći učinak globalne trgovine i ekonomske učinke štete na okoliš.
Kako to rade
Ekonomisti i kreatori politike ispituju suvremena ekonomska pitanja u studijama, radnim dokumentima i na sastancima kao što je godišnji simpozij u Wyomingu, sponzoriran od strane Federal Reserve Bank of Kansas City.
Ekonomske krize
Gospodarska kriza kao što je azijska financijska kriza kasnih 1990-ih i globalni gospodarski kolaps 2008.-2009. Postavljaju izazove za kreatore politike koji se bore s odgovarajućom vrstom odgovora. Globalna ekonomska integracija daje veću oštrinu posljedicama ekonomskih kriza. Povećana svjetska trgovina, globalizacija financijskih usluga i bliži odnosi među gospodarstvima svijeta znače da je recesije i depresije teže zadržati unutar određene nacije ili regije. Financijska kriza iz 2008. godine nastala je zbog pucanja balona na tržištu nekretnina u SAD-u, ali se proširila diljem svijeta.
Odgovori na pravila
Važno razmatranje za kreatore politike i ekonomiste jest kako bi vlade trebale odgovoriti na ekonomske krize. Zagovornici fiskalne velikosti, koja uključuje povećanu potrošnju vlade, tvrde da taj odgovor stimulira gospodarstvo. Kritičari, međutim, tvrde kako bi državna potrošnja mogla pogoršati dugoročno probleme povećanjem inflacije i državnog duga. Zagovornici monetarne politike tvrde da su središnje banke u boljoj poziciji za upravljanje gospodarskim padovima kroz kontrolu zaliha novca u zemljama. Kritičari tog pristupa odgovorili su da učinci monetarne politike traju predugo da bi se osjetili. Promjene kamatnih stopa od strane središnjih banaka, na primjer, mogu potrajati više od godinu dana kako bi se u potpunosti osjetile u cijelom gospodarstvu.
Globalna trgovina
Širom svijeta nacije su smanjile prepreke trgovini s drugim zemljama, što je dovelo do većeg globalnog tržišta. Proširena slobodna trgovina, zajedno s poboljšanjima u tehnologiji, omogućila je potrošačima širom svijeta pristup većem broju proizvoda i usluga. Središnje načelo u ekonomiji je da trgovina pogoduje svim uključenim stranama, ali priznaju da koristi ne dolaze bez troškova. Jeftinija strana roba može ugroziti domaće proizvođače te robe, što može rezultirati izgubljenim poslovima. Zaštita domaćih industrija je argument koji vlade često koriste kako bi opravdale protekcionističke politike. Najveće industrijalizirane zemlje svijeta eliminirale su većinu tarifa i drugih prepreka trgovini, dok zemlje u razvoju imaju više mješovitih rekorda. Poljoprivreda je primarni sektor gospodarstva u kojem većina protekcionističkih politika ostaje na snazi, čak iu vodećim ekonomskim silama.
Učinci na okoliš
Zagađenje je klasičan primjer onoga što ekonomisti nazivaju eksternalijom, definiranom kao posljedica gospodarske aktivnosti koja utječe na stranke izvan onih koji su izravno uključeni u određenu transakciju. Degradacija okoliša posljedica je povećane industrijske aktivnosti. Vlade moraju uravnotežiti pitanja zaštite okoliša s pitanjima ekonomskog rasta. Smanjenje štete za okoliš, uz istovremeno očuvanje rasta, dovelo je do rasta tzv. „Zelenih“ tehnologija i radnih mjesta.
